Pedijatrijska elektrofiziologija

Nikola Krmek

doi:10.13112/pc.1084

Autor(i)

Nikola Krmek KBC Sestre milosrdnice, Vinogradska 29, Zagreb

DOI:

https://doi.org/10.13112/pc.1084

Ključne riječi:

ELEKTROFIZIOLOGIJA; SRCE; DIJETE; ARITMIJE, SRČANE

Sažetak

Elektrofiziologija se u zadnja tri desetljeća nametnula kao važna dijagnostička i terapijska metoda, često i prvi izbor u liječenju aritmija. Kod ove metode upotrebom kateterskih elektroda ulazi se u srce kroz centralne vene ili arterije kako bi se odredio točan aritmološki supstrat te često i prekinulo njegovu aktivnost ablacijom.

Najveći iskorak u smanjenju količine ionizirajućeg zračenja kod ovih zahvata je nastao uvođenjem 3D sustava za mapiranje. Ovi sustavi omogućuju prostorno smještanje katetera te stvaranje mape anatomije srca i električne aktivnosti. Intrakardijalni elektrogram se sprema te se vrijeme aktivacije može uspoređivati s nekom referentnom točkom. Omogućuje stvaranje aktivacijske mape koja pokazuje način širenja signala kroz srce što povećava preciznost rada u odnosu na zahvata učinjene isključivo pomoću rendgenskog zračenja. Ovo i značajno smanjuje ozračenje pacijenata što nam je posebno važno u dječjoj dobi.

Godišnje se u Hrvatskoj napravi > 2000 elektrofizioloških postupaka kod svih dobnih skupina, a u Europi skoro 300000. Kod djece se u Hrvatskoj 2024. godine učinilo nešto više od 100 elektrofizioloških postupaka.

Ovakvim načinom liječenja postiže se trajno izlječenje aritmije što je najveća prednost ove metode u odnosu na jedinu drugu opciju, a to je medikamentozno liječenje. Ne postoji lijek koji može definitivno zbrinuti neku aritmiju, već se njegov učinak vidi jedino dok ga osoba redovito uzima. Budući je potrebno dugogodišnje uzimanje lijekova koji imaju svoje nezanemarive nuspojave, jasno je zašto se elektrofiziologija, unatoč svojim rizicima, sve više i više koristi i to kao prva razina liječenja.

Reference

1. Clausen H, Theophilos T, Jachno K, Babl F. Arrhythmias of children in the emergency department: incidence, management and outcome. Arch Dis Child. 2010;95(Suppl 1):A42–A42. doi: 10.1136/adc.2009.172703.

2. Gilljam T, Jaeggi E, Gow RM. Neonatal supraventricular tachycardia: outcomes over a 27-year period at a single institution. Acta Paediatr. 2008;97(8):1035–9. doi: 10.1111/j.1651-2227.2008.00899.x.

3. Massin MM, Benatar A, Rondia G. Epidemiology and outcome of tachyarrhythmias in tertiary pediatric cardiac centers. Cardiology. 2008;111(3):191–6. doi: 10.1159/000112724.

4. Ghosh RM, Gates GJ, Walsh CA, Schiller MS, Pass RH, Ceresnak SR. The prevalence of arrhythmias, predictors for arrhythmias, and safety of exercise stress testing in children. Pediatr Cardiol. 2015;36(3):584–90. doi: 10.1007/s00246-015-1093-z.

5. Durrer D, Schoo L, Schuilenburg RM, Wellens HJ. The role of premature beats in the initiation and the termination of supraventricular tachycardia in the Wolff-Parkinson-White syndrome. Circulation. 1967;36(5):644–62. doi: 10.1161/01.CIR.36.5.644.

6. Wellens HJ. Value and limitations of programmed electrical stimulation of the heart in the study and treatment of tachycardias. Circulation. 1978;57(5):845–53. doi: 10.1161/01.CIR.57.5.845.

7. Olsson A, Darpö B, Bergfeldt L, Rosenqvist M. Frequency and long term follow up of valvar insufficiency caused by retrograde aortic radiofrequency catheter ablation procedures. Heart. 1999;81(3):292–6. doi: 10.1136/heart.81.3.292.

8. Clark J, Bockoven JR, Lane J, Patel CR, Smith G. Use of three-dimensional catheter guidance and trans-esophageal echocardiography to eliminate fluoroscopy in catheter ablation of left-sided accessory pathways. Pacing Clin Electrophysiol. 2008;31(3):283–9. doi: 10.1111/j.1540-8159.2007.01019.x.

9. Bigelow AM, Smith G, Clark JM. Catheter ablation without fluoroscopy: current techniques and future direction. J Atr Fibrillation. 2014;6(6):1066. doi: 10.4022/jafib.1066.

10. Jan M, Žižek D, Rupar K, et al. Fluoroless catheter ablation of various right and left sided supra-ventricular tachycardias in children and adolescents. Int J Cardiovasc Imaging. 2016;32(11):1609–16. doi: 10.1007/s10554-016-0997-7.

11. Miyamoto K, Kapa S, Mulpuru SK, et al. Outcome of combined cryo- and radiofrequency-catheter ablation in patients with supraventricular tachycardias. J Cardiovasc Electrophysiol. 2019;30(10):1960–6. doi: 10.1111/jce.14127.

12. Nakagawa H, Ikeda A, Yokoyama K, et al. Improvement in lesion formation with radiofrequency energy and utilization of alternate energy sources (cryoablation and pulsed field ablation) for ventricular arrhythmia ablation. Card Electrophysiol Clin. 2022;14(4):757–67. doi: 10.1016/j.ccep.2022.08.004.

13. Noten AME, Kammeraad JAE, Ramdat Misier NL, et al. Remote magnetic navigation shows superior long-term outcomes in pediatric atrioventricular (nodal) tachycardia ablation compared to manual radiofrequency and cryoablation. Int J Cardiol Heart Vasc. 2021;37:100881. doi: 10.1016/j.ijcha.2021.100881.

14. Katritsis DG. Catheter ablation of atrioventricular nodal re-entrant tachycardia: facts and fiction. Arrhythm Electrophysiol Rev. 2018;7(4):230. doi: 10.15420/aer.2018.21.

15. Joseph JP, Rajappan K. Radiofrequency ablation of cardiac arrhythmias: past, present and future. QJM. 2012;105(4):303–14. doi: 10.1093/qjmed/hcr202.

16. Del Carpio Munoz F, Buescher TL, Asirvatham SJ. Three-dimensional mapping of cardiac arrhythmias: what do the colors really mean? Circ Arrhythm Electrophysiol. 2010;3(6):e6-11. doi: 10.1161/CIRCEP.110.957218.

17. Raatikainen MJP, Arnar DO, Merkely B,et al. A decade of information on the use of cardiac implantable electronic devices and interventional electrophysiological procedures in the European Society of Cardiology countries: 2017 report from the European Heart Rhythm Association. Europace. 2017;19(suppl_2):ii1–90. doi: 10.1093/europace/eux133.