Introduction: Hypertrophic stenosis of the pylorus is one of the most common surgical conditions in children, which is commonly detected within the first 12 weeks of life. There is no known aetiology, but it is assumed that genetic factors and the environ

Sažetak

Hipertrofična stenoza pilorusa jedno je od najčešćih kirurških stanja u djece, koje se obično otkriva unutar prvih 12 tjedana života.
Nepoznate je etiologije, ali se smatra da veliki utjecaj imaju genski čimbenici i okoliš, uz hipergastrinemiju i hiperaciditet želuca.
Češća je u muške novorođenčadi s omjerom 4-6:1. Hipertrofija i hiperplazija mišićnog sloja pilorusa uzrokuju opstrukciju lumena, što
rezultira karakterističnim povraćanjem u mlazu bez primjesa žuči. Zlatni standard u postavljanju dijagnoze je ultrazvuk. Terapija je
kirurška, a prije operacije potrebna je nadoknada tekućine i elektrolita radi sprječavanja perioperativnih komplikacija.
Cilj: Svrha ovog rada je prikazati korelaciju promjene acidobaznog statusa i ultrazvučne debljine mišića u novorođenčadi s kongenitalnom hipertrofičnom stenozom pilorusa te povezanost duljine trajanja simptoma i nastanka težih metaboličkih poremećaja.
Metode: Provedeno je retrospektivno istraživanje u kojem je promatrano 41 dijete hospitalizirano zbog sumnje na stenozu pilorusa.
Podatci su obrađeni metodama deskriptivne statistike u programu TIBCO Statistica 13.4. Rezultati: Pokazalo se da nema statistički
značajne povezanosti između ultrazvučno izmjerene debljine mišića i stupnja alkaloze. Duljina trajanja simptoma i promjena pH
vrijednosti nisu linearno povezane, ali je u dvoje djece s višim stupnjem alkaloze zamijećena teža hipokloremija, pa je to dvoje bolesnika imalo i komplikacije nakon kirurškog zbrinjavanja.
Zaključak: Iako je hipertrofična stenoza pilorusa stanje koje može dovesti do teških metaboličkih poremećaja, oni se u današnje vrijeme rijetko javljaju zbog ranog postavljanja dijagnoze, korekcije elektrolita i kvalitetne zdravstvene skrbi.