Današnje mogućnosti intervencijskog liječenja srčanih grešaka

Autor(i)

  • Daniel Dilber Klinika za pedijatriju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, KBC Zagreb, Zavod za pedijatrijsku kardiologiju, Referentni centar za pedijatrijsku kardiologiju RH
  • Dalibor Šarić Klinika za pedijatriju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, KBC Zagreb, Zavod za pedijatrijsku kardiologiju, Referentni centar za pedijatrijsku kardiologiju RH
  • Dorotea Bartoniček Klinika za pedijatriju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, KBC Zagreb, Zavod za pedijatrijsku kardiologiju, Referentni centar za pedijatrijsku kardiologiju RH
  • Marina Mihalec Klinika za pedijatriju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, KBC Zagreb, Zavod za pedijatrijsku kardiologiju, Referentni centar za pedijatrijsku kardiologiju RH
  • Matija Bakoš Klinika za pedijatriju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, KBC Zagreb, Zavod za pedijatrijsku kardiologiju, Referentni centar za pedijatrijsku kardiologiju RH
  • Dorotea Šijak Klinika za pedijatriju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, KBC Zagreb, Zavod za pedijatrijsku kardiologiju, Referentni centar za pedijatrijsku kardiologiju RH
  • Viktor Ivanić Klinika za pedijatriju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, KBC Zagreb, Zavod za pedijatrijsku kardiologiju, Referentni centar za pedijatrijsku kardiologiju RH

DOI:

https://doi.org/10.13112/pc.1080

Ključne riječi:

PRIROĐENE SRČANE GREŠKE, PRIROĐENE; KATETERIZACIJA SRCA; METODE

Sažetak

Uvod: Cilj rada je kroz retrospektivnu analizu vlastitih podataka prikazati današnje mogućnosti intervencijskog liječenja u Republici Hrvatskoj, s posebnim osvrtom na pojedine metode.

Ispitanici i metode: Retrospektivno su analizirani podatci o učinjenim kateterizacijama u Klinici za pedijatriju, Zavodu za pedijatrijsku kardiologiju, u periodu od 1. siječnja 2020 godine do 31. prosinca 2024. Učinjena je deskriptivna statistika slučajeva, izdvojen postotak kateterizacija tijekom kojih je učinjena intervencija te posebno izdvojena skupina intervencija koje predstavljaju nove metode uvedene tih godina.

Rezultati: u navedenom periodu, učinjeno je ukupno 866 kateterizacija raspodjelom kako slijedi: 2020. godine 129 kateterizacija, 2021. godine 184 pacijenata, 2022. godine 189 kateterizacija, 2023. godine 215, a 2024. godine 149 kateterizacija. Od ukupnog broja od 866 kateterizacija, učinjeno je 289 intervencija (33.4 %). Neke su intervencijske metode uvedene ranije, poput balonske atrioseptostomije po Rashkindu, koja je u ovom razdoblju učinjena u 50 pacijenata, balonske dilatacije novorođenčake kritične aortne (15 pacijenata) ili kritične pulmonalne stenoze (15 pacijenata). U navedenom periodu učinjeno je 105 biopsija miokarda, poglavito u djece sa stanjem nakon transplanatcije srca. Od 2018 godine uvedene su nove metode, etablirane u opisivanom periodu od 2020-2024, izvedene kako slijedi: imlantacije Melody valvule u izlazni trakt desne klijetke u 6 pacijenata, umetanje stentova u nativnu koarktaciju, rekoarktaciju, stenozu pulmonalnih grana (20 pacijenata), dilataciju postojećih stentova (13 pacijenata), zatvaranje aortopulmonalnih kolaterala u pacijenata sa univentrikulskih srcem, zatvaranje venovenskih kolaterala u pacijanata sa univentrikuslkim srcem (8 pacijenata).

Zaključak: današnje mogućnosti intervencijskog liječenja Republici Hrvatskoj na visokoj su razini, uz stalan porast broja zahvata, udjela intervencija u ukupnom broju zahvata te same kompleksnosti intervencijskih zahvata.

Reference

1. Feltes TF, Bacha E, Beekman RH, et al. Indications for cardiac catheterization and intervention in pediatric cardiac disease: a scientific statement from the American Heart Association. Circulation. 2011;123(22):2607–52. doi:10.1161/CIR.0b013e31821b1f10.

2. Malčić I, Kniewald H, Šarić D, et al. Razvoj interventne dijagnostike u Referentnom centru za pedijatrijsku kardiologiju RH – retrospektivna studija 1996–2009. Liječ Vjesn. 2010;132(7–8):241–9.

3. Dilber D, Šarić D, Bartoniček D, et al. Prikaz novih metoda intervencijskog liječenja u Referentnom centru za pedijatrijsku kardiologiju Republike Hrvatske. Liječ Vjesn. 2024;146(1–2):39–48. doi:10.26800/LV-146-1-2-6.

4. Schranz D, Bauer A, Reich B, et al. Fifteen-year single center experience with the "Giessen Hybrid" approach for hypoplastic left heart and variants: current strategies and outcomes. Pediatr Cardiol. 2015;36(2):365–73. doi:10.1007/s00246-014-1015-2.

5. Kawasaki T, Qureshi SA. The future of paediatric heart interventions: where will we be in 2030? Curr Cardiol Rep. 2020;22(9):158. doi:10.1007/s11886-020-01404-z.

6. Golden AB, Hellenbrand WE. Coarctation of the aorta: stenting in children and adults. Catheter Cardiovasc Interv. 2007;69(2):289–99. doi:10.1002/ccd.21009.

7. Gendera K, Ewert P, Tanase D, et al. Balloon-expandable stents for recoarctation of the aorta in small children: two-center experience. Int J Cardiol. 2018;250:34–9. doi:10.1016/j.ijcard.2018.02.054.

8. Quandt D, Ramchandani B, Penford G, et al. Initial experience with the Cook Formula balloon-expandable stent in congenital heart disease. Catheter Cardiovasc Interv. 2015;86(2):259–66. doi:10.1002/ccd.25543.

9. Malčić I, Kniewald H, Šarić D, et al. Koarktacija aorte u djece u 10-godišnjoj kliničkoj epidemiološkoj studiji: dijagnostičko i terapijsko razmatranje. Liječ Vjesn. 2015;137(1–2):9–17.

10. Ooi YK, Kim SIH, Gillespie SE, Kim DW, Vincent RN, Petit CJ. Premounted stents for branch pulmonary artery stenosis in children: a short-term solution. Catheter Cardiovasc Interv. 2018;92(7):1315–22. doi:10.1002/ccd.27800.

11. Bonhoeffer P, Boudjemline Y, Saliba Z, et al. Percutaneous replacement of pulmonary valve in a right-ventricle to pulmonary-artery prosthetic conduit with valve dysfunction. Lancet. 2000;356(9239):1403–5. doi:10.1016/S0140-6736(00)02844-0.

12. Eicken A, Hess J. Percutaneous pulmonary valve implantation: the Munich experience. Interv Cardiol (Lond) [Internet]. 2012;4(2):193–201. Available from: https://www.openaccessjournals.com/articles/percutaneous-pulmonary-valve-implantation-the-munich-experience.pdf

13. Lange R, Weipert J, Homann M, et al. Performance of allografts and xenografts for right ventricular outflow tract reconstruction. Ann Thorac Surg. 2001;71(1):365–7. doi:10.1016/s0003-4975(01)02552-8.

14. Dilber D, Hörer J, Malcic I, Hess J, Ewert P, Eicken A. Percutaneous pulmonary valve implantation and surgical valve replacement in patients with right ventricular outflow tract dysfunction—a complementary treatment concept. Int J Cardiol. 2013;169(1):3–5. doi:10.1016/j.ijcard.2013.08.122.

15. Triedman JK, Bridges ND, Mayer JE Jr, Lock JE. Prevalence and risk factors for aortopulmonary collateral vessels after Fontan and bidirectional Glenn procedures. J Am Coll Cardiol. 1993;22(1):207–15. doi:10.1016/0735-1097(93)90836-p.

Preuzimanja

Objavljeno

02.04.2025

Kako citirati

Dilber, D., Šarić, D., Bartoniček, D. ., Mihalec, M., Bakoš, M., Šijak, D., & Ivanić, V. (2025). Današnje mogućnosti intervencijskog liječenja srčanih grešaka. Paediatria Croatica, 69(Suppl 2), 263-267. https://doi.org/10.13112/pc.1080

Similar Articles

1-10 od 133

You may also start an advanced similarity search for this article.