Primjena probiotika u rodilištima u Republici Hrvatskoj: rezultati ankete iz 2024. godine The Use of Probiotics in Maternity Wards in the Republic of Croatia: Results of the 2024 Survey24. godine

Milan Stanojević; Boris Filipović Grčić; Orjena Žaja; Borisav Janković; Anita Pavičić Bošnjak

doi:10.13112/pc.990

Autor(i)

Stanojevic M Varšavsko medicinsko sveučilište, Klinika za neonatologiju i rijetke bolesti, Zwirki i Wigury 61, 02-091 Warszawa, Poljska https://orcid.org/0000-0002-3124-5575
Filipović Grčić B Klinika za pedijatriju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Klinički bolnički centar Zagreb, Hrvatska
Žaja O. Klinika za dječje bolesti Medicinskog fakulteta u Splitu, Klinički bolnički centar Split, Hrvatska
Janković B. Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu, Srbija
Pavičić Bošnjak A. Odjel za podršku dojenju pri Banci humanog mlijeka u Kliničkom bolničkom centru Zagreb, Hrvatska

DOI:

https://doi.org/10.13112/pc.990

Ključne riječi:

probiotici, perinatalna skrb, bolnice, rodilišta, dojenče, novorođenče, smjernice za praksu, sigurnost

Sažetak

Uvod: Upotreba probiotika u neonatalnoj skrbi raste, no njihova primjena u rodilištima varira. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati stavove liječnika koji rade na odjelima za novorođenčad svih razina perinatalne skrbi o praksi primjene probiotika u hrvatskim rodilištima, identificirati glavne indikacije te utvrditi postojanje smjernica za njihovu uporabu.
Metode: Provedena je anketa u kojoj je sudjelovalo 28 (80,0 %) hrvatskih rodilišta (od ukupno 35) u kojima se 2023. godine rodilo 93,4 % živorođene novorođenčadi u Republici Hrvatskoj (RH). Upitnik je sadržavao pitanja o vrstama probiotika koji se koriste, kriterijima za njihovu primjenu i dostupnosti smjernica.
Rezultati: Probiotici se primjenjuju u 11/28 (39,3 %) rodilišta, dok ih ostatak ne koristi ili ih koristi selektivno. Najčešće korišteni sojevi uključuju Lactobacillus rhamnosus i Bifidobacterium breve. Glavne indikacije za primjenu probiotika su proljev ili dojenački grčevi kod novorođenčeta nakon primjene antibiotika i (36,8 %) i primjena antibiotika u novorođenčadi (31,6 %). U 5/11 ustanova probiotici se preporučuju na osnovi zajedničkog stajališta odjela (službe), a u 6/11 se preporuka primjene probiotika temelji na individualnom stajalištu liječnika koji je novorođenče otpuštao.
Rasprava: Rezultati pokazuju značajnu varijabilnost u primjeni probiotika među hrvatskim rodilištima. Nedostatak jedinstvenih smjernica može utjecati na neujednačenu praksu i različite kliničke ishode. Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se procijenila učinkovitost i sigurnost probiotske terapije u neonatalnoj skrbi.
Zaključak: Primjena probiotika u hrvatskim rodilištima nije standardizirana, a smjernice nisu univerzalno dostupne. Postoji potreba za nacionalnim smjernicama i dodatnim kliničkim istraživanjima kako bi se osigurala optimalna praksa primjene probiotike u neonatalnoj skrbi.

Biografije autora

Stanojevic M, Varšavsko medicinsko sveučilište, Klinika za neonatologiju i rijetke bolesti, Zwirki i Wigury 61, 02-091 Warszawa, Poljska

Varšavsko medicinsko sveučilište, Klinika za neonatologiju i rijetke bolesti, Varšava, Poljska

predavač i istraživač
Filipović Grčić B, Klinika za pedijatriju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Klinički bolnički centar Zagreb, Hrvatska

Prof. dr. sc. Boris Filipović Grčić, dr. med. Klinika za pedijatriju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Klinički bolnički centar Zagreb, Hrvatska
Žaja O., Klinika za dječje bolesti Medicinskog fakulteta u Splitu, Klinički bolnički centar Split, Hrvatska

Izv. prof. prim. dr. sc. Orjena Žaja, dr. med., Klinika za dječje bolesti Medicinskog fakulteta u Splitu, Klinički bolnički centar Split, Hrvatska
Janković B., Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu, Srbija

Prof. dr. sc. Borisav Janković,dr. med. Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu, Srbija
Pavičić Bošnjak A., Odjel za podršku dojenju pri Banci humanog mlijeka u Kliničkom bolničkom centru Zagreb, Hrvatska

Izv. prof. dr. sc. Anita Pavičić Bošnjak, dr. med., Odjel za podršku dojenju pri Banci humanog mlijeka u Kliničkom bolničkom centru Zagreb, Hrvatska

Reference

1. Prebeg M, Brajac I. Primjena probiotika u prevenciji i terapiji atopijskog dermatitisa. Medicina fluminensis. 2017; 53 (1): 56-60. doi: 10.21860/medflum2017_173386.

2. Vitali Čepo D, Prusac M, Velkovski Škopić O,Tatarević A. Preporuke o primjeni probiotika u lje-karničkoj praksi. Medicus 2020;29(1):115-134.

3. Hauser G , Benjak Horvat I, Zelić M , Prusac M, Velkovski Škopić O. Probiotici i prebiotici – koncept. Medicus. 2020;29(1):95-114.

4. Pavičić Bošnjak A. Probiotici u trudnoći i zdravlje djece. Gynaecol Perinatol 2014;23(Suppl 2):S71-S76.

5. Pavičić Bošnjak A, Stanojević M. Primjena probiotika Lactobacillus reuteri u nedonoščadi s ma-nje od 32 tjedna gestacije. Paediatr Croat 2016;60(Suppl 3):93-4.

6. Pavicic Bosnjak A, Stanojevic M, Janiska Bednas I. Does postnatal use of Lactobacillus reuteri influence outcome of preterm infants less then 32 weeks of gestation? 13th World Congress of Perinatal Medicine, October 26-29 2017, Belgrade, Serbia. J Perinat Med 2017;45(s2):348.

7. Cordaillat-Simmons M, Rouanet A, Pot B. Live biotherapeutic products: the importance of a de-fined regulatory framework. Exp Mol Med. 2020;52(9):1397-1406. doi: 10.1038/s12276-020-0437-6.

8. Dreher-Lesnick SM, Stibitz S, Carlson PE Jr. U.S. Regulatory Considerations for Development of Live Biotherapeutic Products as Drugs. Microbiol Spectr. 2017;5(5). doi: 10.1128/microbiolspec.BAD-0017-2017.

9. Pettoello-Mantovani M, Çullu Çokuğraş F, Vural M, Mestrovic J, Nigri L, Piazzolla R, i sur. Pilot study for the understanding and use of probiotics by different paediatric healthcare professionals working in different European countries. Ital J Pediatr. 2019;45(1):57. doi: 10.1186/s13052-019-0648-4.

10. Guarner F, Khan AG, Garisch J, Eliakim R, Gangl A, Thomson A, i sur. Globalne smjernice Svjetske gastroenterološke organizacije: probiotici i prebiotici, listopad 2011. J Clin Gastroente-rol. 2012;46:468–481 .doi: 10.1097/MCG.0b013e3182549092.

11. Indrio F, Miqdady M, Al Aql F, Haddad J, Karima B, Khatami K, i sur. Knowledge, attitudes, and practices of pediatricians on infantile colic in the Middle East and North Africa region. BMC Pe-diatr. 2017;17(1):187. doi: 10.1186/s12887-017-0939-0.

12. Wilson Z, Whitehead K. A cross sectional survey to assess healthcare professionals' attitudes to and understanding of probiotics. Clin Nutr ESPEN. 2019;34:104-109. doi: 10.1016/j.clnesp.2019.08.004.

13. Ababneh M, Elrashed N, Al-Azayzih A. Evaluation of Jordanian Healthcare Providers' Knowled-ge, Attitudes, and Practice Patterns towards Probiotics. Expert Rev Pharmacoecon Outcomes Res. 2020;20(1):93-97. doi: 10.1080/14737167.2019.1609354.

14. Arshad MS, Saqlain M, Majeed A, Imran I, Saeed H, Saleem MU,i sur. Cross-sectional study to assess the healthcare professionals' knowledge, attitude and practices about probiotics use in Pakistan. BMJ Open. 2021;11(7):e047494. doi: 10.1136/bmjopen-2020-047494.

15. Başar Güneş H, Bayraktar Ekincioğlu A, Karakan T, Demirkan K. Assessment of Knowledge and Attitudes of Physicians and Pharmacists on Probiotics: A Cross-Sectional Survey. Turk J Pharm Sci. 2024;21(1):36-41. doi: 10.4274/tjps.galenos.2023.36974.

16. Hrvatski liječnički zbor, Hrvatsko društvo za perinatalnu medicinu. Prijedlog organizacije perina-talne zaštite u Republici Hrvatskoj. Gynecol Perinatol. 2003;12(3):87-99.

17. Martić J. Rezultati nacionalne ankete o primeni probiotika kod novorođenčadi u Srbiji. U: Janko-vić B, Martić J, Nikolić T. Probiotici u neonatologiji. Udruženje pedijatara Srbije, Sekcija za neo-natologiju, Beograd, 2024:32-39.

18. Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Hrvatski zdravstveno statistički ljetopis za 2022. godinu. Dostupno na: https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2024/05/HZSLj_2022_12-2023.pdf (Pristu-pljeno, 01.08.2024.).

19. Ohuma E, Moller A-B, Bradley E, Samuel Chakwera, Laith Hussain-Alkhateeb, Alexandra Lewin i sur. National, regional, and worldwide estimates of preterm birth in 2020, with trends from 2010: a systematic analysis. Lancet. 2023;402(10409):1261-1271. doi:10.1016/S0140-6736(23)00878-4.

20. UNICEF Beograd. Srbija: Istraživanje višestrukih pokazatelja položaja žena i dece 2019.Dostupno na: https://www.stat.gov.rs/media/5614/mics6_statisticki_rezime.pdf (Pristuplje-no:03.03.2024).

21. Chellai F. Epidemiology Analysis of Caesarean Section in Central, Eastern and Southeastern European Countries. Dostupno na: https://mpra.ub.uni-muenchen.de/117344/ (03.03.2024.).